Makrobiotika predstavlja sveobuhvatni učinkovit pristup ka postizanju i održavanju fizičkog, mentalnog i duhovnog zdravlja koristeći prirodan i cjelovit sustav, koji podrazumijeva međusobnu vezu i djelovanje prehrane, životnog stila i okoliša.
Termin makrobiotika prvi put je upotrijebio Hipokrat, objašnjavajući zdravorazumski, prirodni pristup zdravlju te naglašavajući važnost utjecaja okoliša i pravilne prehrane – „Neka vam hrana bude lijek, a lijek hrana“.
Zagovornici makrobiotike zalažu se za organski uzgoj, cjelovite namirnice, namirnice lokalnog porijekla, oslanjanje na namirnice većinom biljnog porijekla za umjereno klimatsko područje, te prehranu u skladu s promjenama u prirodi tj. u skladu sa godišnjim dobima.
U prehranu su uključene u određenim omjerima: integralne žitarice, mahunarke, gljive, riba i morski plodovi, povrće, voće, alge, hladno prešana biljna ulja, napitci (kvalitetna voda, lagani čaj poput banche, čajevi od žitarica, kava od žitarica, napitci tkz. “mlijeko“ od riže/zobi/ soje/badema, kokosa itd., začini ( miso začin, umeboshi, shoyu, tamari, kurkuma, đumbir, bosiljak, ružmarin, lovor itd,), sjemenke (sezam, suncokret, buća, lan).
Namirnice koje treba izbjegavati ili rijetko konzumirati:
- meso, jaja, masnoće životinjskog porijekla, perad, mliječne proizvode uključujući maslac i sireve
- tropsko i suptropsko voće i voćne sokove, gazirana pića, kavu, crni čaj i sve stimulirajuće napitke
- šećer, saharin i druge umjetne zaslađivače,
-sve umjetno obojene, konzervirane, tretirane ili kemijski obrađene namirnice,
-žestoke začine, bilo kakve aromatične, stimulirajuće namirnice.